Informiranje i edukacija potrošača

Centralnoj najavi koja je održana 20. siječnja 2012. godine u Karlovcu nazočili su predstavnici donatora iz Ministarstva gospodarstva - Odjel za zaštitu potrošača, gospođa Đema Bartulović, mag.oec - načelnica Odjela, gospođa Ruša Meker, mag.oec - voditeljica Odsjeka za edukaciju i informiranje, gospodin Antun Golik - viši savjetnik u Odjelu za zaštitu potrošača te predstavnica Karlovačke županije gospođa Branka Šeketa, dipl. inž. prometa - stručna suradnica za komunalne poslove i infrastrukturu, ujedno koordinatorica s udrugama za zaštitu potrošača, iz Grada Karlovca gospođe Ana Lenuzzi i Vesna Vinovrški te iz Grada Duge Rese gospođa Ines Letica Žaja. Predstavljanju je nazočio i gospodin Milan Medić, predstavnik CCI, predstavnici FINE te brojni predstavnici medija, građani i članovi udruga za zaštitu potrošača

Nazočne su ispred ulaza u konferencijsku dvoranu Obrtničkog centra dočekali volonteri karlovačkih bubnjara "Carlosoboom", a predstavljanje je započelo performansom volontera Dramskog studija kazališta "Zorin dom" iz Karlovca na temu financijske nepismenosti.

Projekt je predstavio njegov voditelj Željko Tomašić, mag.ing.aedif, koji je predstavljanje započeo pitanjem:

"Što nam pokazuje praksa?"

Život dužnika naporan je, usamljen i depresivan. Dužnički problemi imaju velikog upliva na zdravlje i duševno stanje dužnika. Stvara se osjećaj bezizlaznosti, no većinom su i problemi rješivi ako im posvetimo dovoljno truda i vremena. Na hrvatskom financijskom tržištu drastično su narušeni ravnopravni odnosi između skupina davatelja financijskih usluga i klijenata - potrošača. Ugovori su nečitljivi, nerazumljivi prosječnom potrošaču, pretvoreni u „pravne eseje“ u kojima skoro svaka riječ čini neku zamku, ako se ne shvati u kontekstu ugovora. A „podvaljene“ klauzule ugovora omogućuju davateljima financijskih usluga da jednostrano mijenjaju uvjete i kamate po svom nahođenju, ne pitajući klijenta, već ga jednostavo obavijeste o učinjenom. Ugovori su kreirani po načelu „uzmi ili ostavi“. Probleme u financijama nemaju samo ljudi s malim primanjima, kako se čini na prvi pogled. Prvenstveno oni koji dobro zarađuju upadaju u financijske probleme i kad shvate što im se događa već su duboko u raljama nezasitnih bankara i lihvara. Neki nude pomoć za rješavanje problema kod drugih, a u stvari dužnik sve dublje tone.Posebice blagdanska ozračja, iako su u znaku veselja i dobrog raspoloženja, često su među najstresnijim i najnapornijim razdobljima u godini.

Prema podacima Centralnog informacijskog sustava zaštite potrošača (CISZP) od 100 zaprimljenih upita 7 % upita odnosi se na područje financijskih usluga.

Najviše upita zaprimilo je MINGORP – 36%, Savjetovalište Zagreb 23 %, Savjetovalište Pula 19 %, Savjetovalište Osijek 17 % te Savjetovalište Split 5 %. Anketa GFK pokazala je da 26% građana nikad nije čulo za kamatne stope na kredite ili štedne depozite, 30% građana nije nikad čulo za "crnu listu", a 37% je samo čulo za taj naziv. 46% ispitanika nije nikad čulo za HROK (Hrvatski registar obveza po kreditima) dok je daljnjih 34% samo čulo za taj naziv. Samo 5% ispitanika bilo je dobro upoznato s HROK-om a, 8% ih je bilo dobro upoznato s crnom listom. U mnogim slučajevima ocjenjivanje boniteta uzima u obzir samo aplikacijske podatke. Također, niti HNB niti udruge za zaštitu potrošača ne izdaju neovisne publikacije o troškovima, rizicima i koristima financijskih proizvoda i usluga. Postoje samo iskustva iz prakse i općenite informacije povezane s aktualnim problemima. Općenito govoreći, potrošači nemaju na raspolaganju referentno mjesto što se tiče financijske pismenosti. Ne postoje podaci o potrošačkim navikama potrošača financijskih usluga u Hrvatskoj koji bi omogućili vlastima da osmisle program financijskog opismenjivanja po mjeri potrošača. Izdavanje kreditnih kartica je u porastu, i u optjecaju je trenutno više od milijun kreditnih kartica.

Sve više, u odnosu na vrlo niske početne razine, trgovci nude ugovore o kreditu za namještaj, kuhinjske aparate i osobna vozila. Jedan veliki maloprodajni lanac naveo je da 20 posto klijenata plaća gotovinom a 80 posto kreditnim karticama ili putem potrošačkih kredita.

U takvoj situaciji tim strukturama potrošača potrebna je pomoć u ostvarivanju njihovih potrošačkih prava, prvenstveno podizanjem financijske pismenosti na višu razinu preko edukacije o njihovim pravima i obvezama te načinima rješavanja istih. Iz navedenih je razloga Udruga „KORANA“ sa suradnicima izradila projekt o financijskom opismenjavanju potrošača s kojim se natjecala na natječaju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnišva prošle godine, na kojem je projekt na temu financijske pismenosti pod nazivom „JA NEPISMEN(A)!? KAJ GOD!“ prihvaćen i odobrena su sredstava za njegovo provođenje.